Šta je Listeria i Listerioza?

Šta trebamo znati o patogenu Listeria i opasnoj bolesti koju on uzrokuje?

Listeria se naziva rodom patogenih bakterija koji ima 6 vrsta.

Listeria i Listerioza

Koliko je slučajeva listerioze prijavljeno u Hrvatskoj ove godine i kakvi su bili ishodi?

Ove godine u Hrvatskoj je Zavod za javno zdravstvo dokumentirao ukupno tri slučaja listerioze, zarazne bolesti koja nosi visoku stopu smrtnosti među dojenčadi i novorođenčadi. Dva slučaja su se odnosila na smrtne slučajeve: jedan s majkom iz Imotskog koji je rezultirao smrću novorođenčeta 10. svibnja, a drugi s majkom iz Splita u kojoj je novorođenče umrlo početkom srpnja.

Koje se preventivne mjere preporučuju za izbjegavanje infekcije listeriozom?

Preventivne mjere koje se preporučuju za izbjegavanje infekcije listeriozom uključuju praktikovanje dobre higijene tokom pripreme hrane, temeljno pranje povrća, kuhanje mesa i pasterizaciju mlijeka i mliječnih proizvoda. Ove mjere su neophodne za smanjenje rizika od infekcije listeriozom.

Što je listerioza i kako je utjecala na novorođenčad u Hrvatskoj ove godine?

Listerioza je smrtonosna zarazna bolest koja je ove godine zahvatila novorođenčad u Hrvatskoj. Zavod za javno zdravstvo u Hrvatskoj potvrdio je tri slučaja listerioze, uz dvije tragične smrti novorođenčadi u splitskoj bolnici. Poznato je da bolest ima visoku stopu smrtnosti među dojenčadi i obično je uzrokovana konzumacijom nedovoljno kuhanog mesa i mliječnih proizvoda. Pogođene bebe rođene su u kritičnom stanju sa simptomima sistemske bolesti. Listerioza se prenosi unosom sirovog mlijeka, nepasteriziranog sira, nedovoljno kuhanog mesa i kontaminiranog povrća ili mesa. Incidenti, koji su se dogodili u Imotskom i Splitu, ukazali su na ozbiljne rizike povezane s listeriozom, posebno za novorođenčad. Potvrđeni smrtni slučajevi u KBC-u Split naglašavaju opasan utjecaj ove crijevne infekcije na dojenčad.

Dvije vrste Listeria uzrokuju bolest kod ljudi - Listeria monocytogenes (Listeria monocytogenes) i Listeria Ivanovi, koju je drugu vrstu otkrio bugarski veterinarski mikrobiolog.

Bakterije Listeria vrlo su otporne na hemijske i fizičke faktore okoline, zahvaljujući čemu se mogu čuvati u vodi, tlu i hrani tjednima i čak više od mjesec dana. Imaju visok prag otpornosti na toplotu, što se mora uzeti u obzir prilikom pasterizacije mlijeka, jer bakterije mogu proći u mlijeko tokom mužnje bolesne životinje.

Listeria monocytogenes je najčešća bakterija ovog roda i uzrokuje tešku bolest listeriozu. Listerioza je vrsta zarazne bolesti koju karakteriše raznolika klinička slika i spada u grupu zoonoza, prema RHI .

Simptomi listerioze su opća malaksalost - vrućica, glavobolja, vrtoglavica. Rizik od infekcije je najveći kod osoba sa oslabljenim imunološkim sistemom, bolesnih, trudnica, starijih i novorođenčadi.

Simptomi listerioze također uključuju septikemiju, meningitis, encefalitis, čireve rožnice, upalu pluća, intrauterine ili cervikalne infekcije u trudnica, što može dovesti do pobačaja (drugo do treće tromjesečje) ili mrtvorođenosti.

Gastrointestinalni simptomi, poput mučnine, povraćanja i proljeva, mogu prethoditi težim oblicima listerioze ili mogu biti jedini simptomi. Preživjela novorođenčad mogu patiti od granulomatoze infantiseptika - fokalne nekroze u jetri, slezini i, rjeđe, u plućima. Ako se infekcija dogodi tijekom porođaja, infekcija se manifestira kao meningitis, meningoencefalitis ili sepsa.

Izvor zaraze su veliki broj divljih i domaćih životinja, meso i riba, a izvor može biti i bolesna osoba. Neke vrste krpelja također mogu biti nositelji infekcije. Mnogo voća porozne strukture, poput dinja, zarazi se listerijom čak i kada je izloženo kontaminiranom tlu i vodi.

Listerije se izlučuju mlijekom, urinom, izmetom, jajima, izlučevinama nosa i grla, sputumom, plodnom vodom i još mnogo toga. U vanjskom okruženju, listerije su vrlo otporne. U tlu, ovisno o sezoni, traju od 33 dana do 5 mjeseci, u otvorenoj vodi - do 1 godine, u sijenu - 134 dana, a u slanom mesu i siru 20 dana.

Postoji nekoliko načina prenošenja infekcije: vazdušnim, prehrambenim (hrana), kontaktnim i prenosivim (ubodima krpelja). Postoji i seksualni prenos infekcije, kao i zaraza fetusa bolesnom majkom.

Karakteristika listerioze je zahvaćenost i oštećenje centralnog nervnog sistema i niza unutrašnjih organa u kojima nastaju mnogi specifični granulomski čvorovi zvani listeriomi.

Period inkubacije bolesti je od 4 do 45 dana (najčešće od 4 do 7).

Listerioza kod odraslih javlja se u nekoliko različitih oblika: anginalna, okularna, nervna i kataralna.

Anginozni oblik karakterizira akutni početak i izražen toksoinfektivni sindrom. Pacijenti se žale na upalu grla, tonzile su povećane, s naslagama na njima. Pregledom se otkrivaju povećani regionalni limfni čvorovi.

Očno-žljezdani oblik karakterizira regionalni limfadenitis i razvoj akutnog konjunktivitisa.

Nervni oblik je težak, najčešće se razvija serozni ili gnojni meningitis. Pacijenti također mogu primijetiti izolirano zahvaćanje različitih kranijalnih živaca i druge neurološke tegobe.

U malom procentu slučajeva listerioze zahvaćen je centralni nervni sistem, što dovodi do teškog listerioznog meningoencefalitisa. Oni stvaraju granulome u moždanom tkivu, koje je vrlo teško liječiti i vrlo su smrtonosni. Smrtnost od listerioznog meningitisa doseže 70%, a vjerovatnoća da će pacijenti ostati s trajnim neurološkim oštećenjima je također velika.

Zbog rizika od intrauterinog prenošenja infekcije, listerioza u trudnica igra važnu ulogu. Obično se javlja kao kataralni oblik, s vrućicom, upalom grla i otečenim limfnim čvorovima. Listerioza se može prenijeti na fetus kroz posteljicu, čak i ako majka ne pokazuje znakove bolesti.

Infekcija fetusa tokom trudnoće obično razvija akutni horioamnionitis, što dovodi do mrtvorođenosti ili preranog porođaja, zaraznog oštećenja mnogih organa i sistema fetusa. Kada je novorođenče zaraženo tokom porođaja, znakovi urođene listerioze pojavljuju se 1-2 sedmice nakon rođenja. Bolest je često izuzetno teška. Listeriozu mogu pratiti bronhopneumonija, povećana jetra, žutica i druge ozbiljne bolesti i simptomi. Zbog toga je rana dijagnoza ove izuzetno podmukle bolesti izuzetno važna. U slučaju čestih ponavljajućih grlobolja, upala jajnika, cerviksa, u slučaju ponovljenih pobačaja ili mrtvorođenih, žena se takođe može testirati na bakteriju Listeria.

Da bi se dijagnosticirala bolest, istražuju se krv, cerebrospinalna tečnost i drugi sekreti, tražeći listerije različitim mikrobiološkim metodama. U serološkim metodama, prisustvo ili odsustvo listerioze procjenjuje se prema dobivenim titrima.

Akutni oblici listerioze liječe se antibioticima iz grupe makrolida, tetraciklina, ampicilina, koji se primjenjuju u kombinaciji s gentamicinom i penicilinom. Tetraciklin se ne preporučuje kod zaraženih trudnica, treba ih liječiti penicilinskom terapijom. Prognoza ishoda bolesti kod djece mlađe od 1 godine i odraslih starijih od 60 godina vrlo je loša, kao i kod ljudi s teškim popratnim bolestima kao što su rak, HIV i drugi.

U slučaju slabosti, vrućice i pojave nekih od gore navedenih simptoma, odmah potražite liječničku pomoć, a ljekar koji je prisutan mora biti obaviješten o prisutnosti nekih od faktora rizika za bolest - kontakt s bolesnom životinjom, konzumacija nedovoljno kuhanog mesa ili ribe, mlijeka. i jaja, ribolov ili kupanje u zagađenim vodenim tijelima i drugo.

Da bi se smanjio rizik od zaraze listerijom, preporučuje se izbjegavanje mekih i plavih sireva, pašteta od svježeg mesa, dimljene ribe. Može se jesti termički obrađena riba. Hranu treba obrađivati ​​na temperaturi iznad 75 stepeni. Nepasterizirano mlijeko i hrana pripremljena s njim ne smiju se jesti. Meso se mora vrlo dobro preraditi. Tijekom postupka kuhanja preporučuje se odvajanje mesa, ribe i povrća od već pripremljenih jela. Sirovo voće i povrće treba dobro oprati prije konzumacije.