Preskoči na glavni sadržaj

Kako se pravi čokolada – Vodič za domaću, kvalitetnu čokoladu

Čokolada je više od obične poslastice – ona je simbol užitka, tradicije i kreativnosti. Bez obzira jeste li zaljubljenik u slatko ili tražite način da sami pripremite zdravu i domaću verziju ovog omiljenog proizvoda, ovaj detaljan vodič pomoći će vam da shvatite svaki korak u procesu pravljenja čokolade. U ovom članku ćemo objasniti kako se pravi čokolada, od odabira sirovina do finalnog temperiranja, a sve to popraćeno praktičnim savjetima, statistikama i relevantnim primjerima. Uz sve veću potražnju za domaćom i zdravom hranom, znanje o pravljenju vlastite čokolade postaje sve popularnije. Osim što možete prilagoditi recept vlastitim ukusima, imate potpunu kontrolu nad sastojcima, što je idealno za one koji brinu o kvaliteti hrane. Kroz ovaj vodič, naučit ćete kako koristiti najbolje sastojke poput visokokvalitetnog sirovog kakaa, prirodnog šećera i, ako želite, organskog mlijeka ili biljnih zamjena, kako biste stvorili čokoladu koja ne samo da zadovoljava vaše nepce, već i vaše zdra...

Preporučene doze soli i kalijuma drastično su smanjene

 Ako želite više zdravlja srca, smanjite više soli u prehrani!
Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Država smanjila je gornju granicu unosa natrijuma, u svakodnevnom životu poznatijeg kao sol, za 65%, a preporučenu dozu za kalijum za 70%.

Sol se nalazi u kruhu, pici, supi i pakovanoj hrani. Savjet naučnika da izbjegavaju sol opravdan je iz određenog razloga.

Izvještaj Nacionalne akademije nauka SAD-a povezao je preporučena ograničenja natrijuma u prehrani sa smanjenim rizikom od hroničnih bolesti. To pokazuje da smanjena konzumacija soli smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Sažetak izvještaja objavljen je na web stranici institucije 5. marta 2019. Trenutna gornja granica soli bila je da njena potrošnja ne smije prelaziti 2,3 grama dnevno za odrasle. Prema novoj preporuci, unos soli ne smije prelaziti 1,5 grama dnevno.

Autori izvještaja nadaju se da će njihove preporuke poslužiti kao zakonske norme koje prisiljavaju restorane i proizvođače hrane da naznače koliko soli sadrže njihovi proizvodi i koliko su soli dodali.

Brojne prethodne studije povezivale su visok unos soli s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti - broj 1 uzroka smrti širom svijeta. Sol uzrokuje zadržavanje tečnosti u tijelu, što dovodi do povećanja krvnog pritiska. Opterećuje organe kao što su mozak, bubrezi, srce i može dovesti do kardiovaskularnih bolesti, srčanog i moždanog udara.

Do sada se preporuka temeljila na gornjoj granici koju su stručnjaci koristili za ukazivanje na različite potencijalne štetne učinke. U novom izvještaju gornja granica znači prag potencijalne toksičnosti ili kada sastojak hrane nanese neposrednu štetu zdravlju.

Autori preporučuju sljedeće maksimalne količine soli dnevno u različitoj dobi: bebe od 0 do 6 mjeseci do 110 mg; novorođenčad 7-12 mjeseci - do 370 mg; djeca 1-3 godine - do 800 mg; djeca 4-8 godina - do 1 grama; djeca 9-13 godina - do 1,2 grama; za 14-godišnjake i starije do 1,5 grama, što je 65% manje od prethodne preporučene doze do 2,3 grama.

Ovo je prva prehrambena preporuka u Sjedinjenim Državama koja je povezana sa smanjenim rizikom od hroničnih bolesti.

Izvještaj u velikoj mjeri ponavlja postojeće preporuke, uz neka pojašnjenja. Na primjer, ukazuje na nedostatak dovoljnih dokaza da bi ljudi stariji od 51 godine trebali unositi manje soli od mlađih odraslih.

Promijenjene su i preporuke za količinu unosa kalijuma za sve starije od 1 godine. Kalijum se prirodno nalazi u bananama i krompiru. Djeluje suprotno od soli - opušta krvne žile i snižava krvni pritisak.

Ovaj izvještaj potvrđuje da nema dovoljno dokaza za uspostavljanje gornje granice nivoa kalijuma za unos za zdrave osobe, pišu autori. Međutim, nedostatak maksimalnog unosa kalijuma ne znači da prekomjerni unos kalijuma ne predstavlja rizik po zdravlje stanovništva ili njegovog dijela, posebno kod onih s bubrežnom insuficijencijom ili visokim rizikom od oštećenja bubrega, naglašavaju.

Kalij ima suprotan učinak soli - opušta krvne žile i snižava krvni pritisak.

Trenutna preporučena dnevna doza kalijuma u različitim dobnim skupinama je: bebe do 6 meseci - 400 mg; novorođenčad 7-12 mjeseci - 860 mg; djeca 1-3 godine - 2 grama; djeca 4-8 godina - 2,3 grama. Odrasli bi trebali uzimati 2,3 g do 3,4 g kalijuma dnevno, ovisno o polu i dobi.

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Klostridija i ishrana: Kako pravilna prehrana može pomoći u suzbijanju rasta patogenih bakterija u crijevima?

Klostridija je vrsta bakterije koja živi u crijevima i može prouzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme ako se razmnoži u prevelikoj mjeri. Međutim, ishrana može igrati ključnu ulogu u održavanju ravnoteže crijevne mikroflore i sprečavanju prekomjerne proliferacije klostridija. U ovom članku ćemo vam pružiti nekoliko savjeta o tome kako pravilno prilagoditi ishranu kako bi se spriječio rast klostridija u crijevima. Jedite vlaknastu hranu Vlakna su neophodna za održavanje zdrave crijevne mikroflore. Vlaknasta hrana, poput voća, povrća, cjelovitih žitarica i orašastih plodova, osigurava hranjive tvari koje su važne za rast korisnih bakterija u crijevima. Osim toga, vlakna pomažu u održavanju crijeva zdravim i spriječavaju rast patogenih bakterija, poput klostridija. Konzumirajte probiotike Probiotici su korisni mikroorganizmi koji pomažu u održavanju zdrave crijevne mikroflore. Konzumiranje hrane bogate probioticima, poput jogurta, kefira, kiselog kupusa i kimchija, može pomoći u smanjen...

Kako se pravi čokolada – Vodič za domaću, kvalitetnu čokoladu

Čokolada je više od obične poslastice – ona je simbol užitka, tradicije i kreativnosti. Bez obzira jeste li zaljubljenik u slatko ili tražite način da sami pripremite zdravu i domaću verziju ovog omiljenog proizvoda, ovaj detaljan vodič pomoći će vam da shvatite svaki korak u procesu pravljenja čokolade. U ovom članku ćemo objasniti kako se pravi čokolada, od odabira sirovina do finalnog temperiranja, a sve to popraćeno praktičnim savjetima, statistikama i relevantnim primjerima. Uz sve veću potražnju za domaćom i zdravom hranom, znanje o pravljenju vlastite čokolade postaje sve popularnije. Osim što možete prilagoditi recept vlastitim ukusima, imate potpunu kontrolu nad sastojcima, što je idealno za one koji brinu o kvaliteti hrane. Kroz ovaj vodič, naučit ćete kako koristiti najbolje sastojke poput visokokvalitetnog sirovog kakaa, prirodnog šećera i, ako želite, organskog mlijeka ili biljnih zamjena, kako biste stvorili čokoladu koja ne samo da zadovoljava vaše nepce, već i vaše zdra...

Zašto ne valja jesti jabuke uveče?

Jabuke su simbol zdravlja i vitalnosti, a često čujemo izreku: "Jedna jabuka na dan, doktor iz kuće van." I dok su jabuke nesumnjivo bogate vlaknima, vitaminima i antioksidansima, postoji jedno pravilo koje mnogi zanemaruju — nije idealno jesti jabuke uveče. Možda vam ovo zvuči iznenađujuće, pa hajde da detaljno objasnimo zašto je to tako. Zašto ne valja jesti jabuke uveče? Jabuke i njihova nutritivna vrednost Pre nego što zaronimo u razloge zašto bi trebalo da izbegavate jabuke uveče, hajde da se podsjetimo šta ih čini tako zdravim voćem: Vlakna: Jabuke su bogate prehrambenim vlaknima koja pomažu u regulaciji probave. Vitamin C: Ovaj moćni antioksidans jača imuni sistem. Prirodni šećeri: Jabuke sadrže fruktozu, prirodni šećer koji organizmu daje energiju. Niska kalorijska vrednost: Jedna prosečna jabuka ima oko 95 kalorija, što je čini odličnim izborom za grickanje tokom dana. Ali kada je najbolje vrijeme za konzumaciju jabuka? Ako ste navikli da ih jedete kasno uveče, e...

Klostridija Bakterija: Tajna Života i Opasnosti

Klostridija bakterije, često zvane "prirodni dekompozitori", su skupina mikroorganizama koje intrigira mnoge. Ove bakterije igraju ključnu ulogu u razgradnji organskog materijala i stvaranju korisnih produkata. U ovom članku, istražićemo svet klostridija bakterija, njihove funkcije i potencijalne opasnosti. Kroz članak, otkrit ćete zašto je razumevanje klostridija važno za našu svakodnevnicu. Šta su Klostridija Bakterije? Prvo, hajde da definišemo klostridija bakterije. Klostridija je rod Gram-pozitivnih bakterija koje su anaerobne, što znači da rastu u odsustvu kiseonika. Ova karakteristika ih čini jedinstvenima i ključnima za određene prirodne procese. Prirodni Dekompozitori Klostridija bakterije igraju ključnu ulogu u procesu razgradnje organskog materijala, kao što su lišće, drvo i biljni ostaci. Ova dekompozicija je vitalna za recikliranje hranljivih materija u prirodi. Klostridije su "prirodne reciklažne jedinice". Proizvodnja Korisnih Supstanci Osim što dopri...

Koliko Traje Grip? Sve Što Trebate Znati o Trajanju, Simptomima i Liječenju

Grip je jedna od najčešćih zaraznih bolesti, posebno tokom zimskih mjeseci. Mnogi se pitaju: " Koliko traje grip ?" i kako ga prepoznati od obične prehlade. U ovom članku ćemo detaljno objasniti koliko dugo traje grip, koje su njegove ključne karakteristike, kako ga pravilno liječiti i kako ga spriječiti. Ako ste ikada bili zatečeni ovim virusom, ovaj vodič će vam pomoći da bolje razumijete ovu bolest i kako se nositi s njom. Koliko Traje Grip? Sve Što Trebate Znati o Trajanju, Simptomima i Liječenju Šta je Grip? Grip (influenza) je zarazna respiratorna bolest uzrokovana virusom influenza. On može uzrokovati blage do teške simptome, a u nekim slučajevima može dovesti do ozbiljnih komplikacija, poput upale pluća. Grip se često miješa s običnom prehladom, ali je važno znati da su ovo dvije različite bolesti. Koliko Traje Grip? Jedno od najčešćih pitanja koje ljudi postavljaju je: " Koliko traje grip ?" Odgovor zavisi o više faktora, uključujući vaš imunitet, starost, ...

Prehlada: Kako brzo ozdraviti?

Prehlada je jedna od najčešćih zdravstvenih tegoba koja pogađa ljude svih uzrasta. Iako nije ozbiljna bolest, može biti veoma neprijatna, uzrokujući simptome poput curenja nosa, kašlja, umora i bolova u grlu. Ako tražite način kako brzo ozdraviti od prehlade, donosimo vam savjete i trikove koji vam mogu pomoći da se brže vratite u formu. Šta je prehlada i zašto se javlja? Prehlada je virusna infekcija koja najčešće pogađa gornji respiratorni sistem, uključujući nos i grlo. Uzrokuje je preko 200 različitih vrsta virusa, od kojih je najčešći rinovirus. Prehlada se lako prenosi, bilo direktnim kontaktom sa zaraženim osobama, bilo dodirom kontaminiranih površina ili udisanjem kapljica koje sadrže virus. Simptomi prehlade Glavni simptomi prehlade uključuju: Curanje ili začepljen nos Bol u grlu Kašalj Umor i malaksalost Blaga temperatura Glavobolja Obično traju 7-10 dana, ali uz pravilnu negu, možete skratiti vreme oporavka. Kako brzo ozdraviti od prehlade? Odmarajte se dovoljno Kada ste pre...

Mentalno zdravlje mladih: Kako prepoznati znakove i pružiti podršku

Mentalno zdravlje, mladi, podrška, prepoznavanje znakova, online alati, savjeti za bolje mentalno zdravlje Uvod Mentalno zdravlje mladih je tema koja je sve više u fokusu javnosti. Prema podacima UNICEF-a, sve veći broj mladih se suočava sa mentalnim zdravstvenim problemima. Kako možemo prepoznati znakove i pružiti podršku? Prepoznavanje znakova Prepoznavanje znakova mentalnih zdravstvenih problema kod mladih je ključno. Promjene u ponašanju, poput povlačenja, promjena u apetitu, nesanice, ili iznenadne promjene raspoloženja, mogu biti indikatori problema. Pružanje podrške Pružanje podrške mladima koji se bore sa mentalnim zdravljem može biti izazov. Važno je pružiti sigurno okruženje za razgovor, biti strpljiv i ne osuđivati. Također, postoje brojni online alati i resursi koji mogu pomoći mladima da se nose sa svojim mentalnim zdravljem. Zaključak Mentalno zdravlje mladih je važna tema kojoj treba posvetiti pažnju. Kao društvo, moramo biti opremljeni da prepoznamo znakove i pružimo po...