Mentalno zdravlje, mladi, podrška, prepoznavanje znakova, online alati, savjeti za bolje mentalno zdravlje Uvod Mentalno zdravlje mladih je tema koja je sve više u fokusu javnosti. Prema podacima UNICEF-a, sve veći broj mladih se suočava sa mentalnim zdravstvenim problemima. Kako možemo prepoznati znakove i pružiti podršku? Prepoznavanje znakova Prepoznavanje znakova mentalnih zdravstvenih problema kod mladih je ključno. Promjene u ponašanju, poput povlačenja, promjena u apetitu, nesanice, ili iznenadne promjene raspoloženja, mogu biti indikatori problema. Pružanje podrške Pružanje podrške mladima koji se bore sa mentalnim zdravljem može biti izazov. Važno je pružiti sigurno okruženje za razgovor, biti strpljiv i ne osuđivati. Također, postoje brojni online alati i resursi koji mogu pomoći mladima da se nose sa svojim mentalnim zdravljem. Zaključak Mentalno zdravlje mladih je važna tema kojoj treba posvetiti pažnju. Kao društvo, moramo biti opremljeni da prepoznamo znakove i pružimo po
“Postoji poremećaj koji se zove hipersomnija, što znači pretjeranu pospanost kada osoba spava više od 10-12 sati dnevno. Ali nemojte paničariti, prvo samo pripazite na svoje stanje. Razlozi za ovo stanje mogu biti brojni.
Prvo, ako osoba spava puno, više od 10-12 sati, to mogu diktirati neki stresori kada se oporavi.
Za neke ljude je normalno da dugo spavaju. Ali takva situacija može biti posljedica psihičkog stanja čovjeka, kada se takve epizode pretjerane pospanosti javljaju 4-5 puta sedmično, a ponekad i svaki dan. Na primjer, zbog duge epizode depresije ili melanholije“, komentirao je doc. Aleksej Melehin.
Specijalista takođe naglašava da je produženi san često povezan sa nekim gubitkom ove osobe. “Često tokom raskida ili gubitka, neki ljudi zapravo padaju u stanje pretjerane pospanosti i ne žele se vratiti u stvarnost. Jer im nedostaje onaj koji su izgubili. “Ponekad je produženi san znak želje osobe da pobjegne od stvarnosti”, kaže stručnjak.
Prekomjerna pospanost može nastati u delirijumu, tj. pomračena svijest. A to je zauzvrat često manifestacija čitavog niza bolesti. "Nalazi se u strukturi zaraznih bolesti, traumatskih povreda mozga, demencije, odnosno kod neurodegenerativnih poremećaja", objašnjava specijalista.
I još nešto: postoje ljudi koji samo vole da sanjaju. „Oni ulaze u lucidne snove, ulaze u svet fantazija, jer im je tamo ugodnije“, objašnjava doc. Aleksej Melehin. Stoga, u svakom slučaju, moramo tražiti individualni uzrok produženog sna, pretjerane pospanosti, a ne odmah postavljati dijagnozu.
Mnogi ljudi ne mogu utvrditi da li normalno spavaju dugo ili ne pate od pretjerane pospanosti. Najbolja opcija za to je vođenje posebnog dnevnika spavanja. U njemu obavezno zabilježite sljedeće: kada idete u krevet, kada ustanete, da li se budite noću. Ocijenite i sebe - od 0 do 10 bodova.
Jasno je da 0 bodova - užasno loš san, 10 bodova - dobro sam spavao. Nakon nedelju dana vođenja takvog dnevnika, postaće jasno koliko vam je u proseku potrebno da zaspite, o čemu zavise noćna buđenja i kada je najbolje ići u krevet i ustati. Svako je individualan, pa će vam ova jednostavna metodologija omogućiti da shvatite koliko je vaš san ograničen.
„Naravno, mnogi se postavljaju pitanje: da li moram sama da ispravljam san ako dnevnik bilježi bilo kakve povrede? Najbolje je ne brkati strukturu sna. Ovo je limbička struktura i što se više petljate s njom, faktori anksioznosti se češće razvijaju. Dovoljno je samo pratiti opšti trend, odnosno koji faktori vas predisponiraju da poremetite san. Ako je potrebno, posjetite specijaliste“, savjetuje doc. Aleksej Melehin.
Primjedbe
Objavi komentar