Ljudsko zdravlje zavisi od debelog creva

Svakodnevno se bavi sportom, trenira karate i teretanu, pliva u moru i zimi, pravi individualne planove za mršavljenje i postizanje odličnog zdravlja od svakoga ko ga traži. 

Ovo je Emil Zlatev iz Varne - učitelj po vokaciji. Trenutno predaje fizičko vaspitanje i sport u školi u Varni. Prije toga bio je nastavnik jezika i književnosti, ali je zbog stalnih promjena u udžbenicima, sa kojima se većinom ne slaže, odlučio da prekine ovu aktivnost. 

Diplomirao je filologiju, kao i Nacionalnu sportsku akademiju, takmičar je u tenisu, plivanju i 20 godina u karateu iu svakoj od ovih disciplina ima mnogo uspeha. Rođen je u Temir Tauu, današnjem Kazahstanu, i može uspješno preživjeti u tamošnjim surovim stepama.

Zamolili smo ga za razgovor kako bismo inspirisali svakog našeg čitaoca da bez daljeg odlaganja započne promjenu u svom životu.

- Gospodine Zlatev, kakvi ljudi traže vaš savet i pomoć?

- Imam razne slučajeve u svojoj praksi. Pomogao sam hiljadama ljudi tokom godina da savladaju ozbiljna zdravstvena stanja, izgube težinu i postignu dobro zdravlje, tonus i kondiciju. S godinama sam shvatio da ne mogu promijeniti ljude, moguće ih je samo lagano savijati na ivici, ali to je to. Promjenjuju se samo kada sretnu nekoga kome se dive ili im se nešto zaista loše dogodi. Tada se neko ili predaje ili počinje da se bori za život.

- Šta je dobro biti naš svakodnevni način života da bismo uživali u dobrom zdravlju?

- I mi ljudi smo životinje. Kada životinja ujutro ustane, rasteže se da bi se pokrenula. Problem je što, okružujući se lijenim vršnjacima, to ne činimo. 

Kada se kroz vijekove javi svakodnevna potreba za ljudskim opstankom, borbom za hranom i egzistencijom u kojoj ćemo biti u pokretu, hoćemo – nećemo, stvari su se postepeno pogoršavale. To ne možemo promijeniti, samo moramo ići u lov i tražiti hranu po šumi, ali moguće je da imamo neku indirektnu motoričku aktivnost koja u određenoj mjeri podržava prirodnu potrebu organizma za kretanjem. 

Stoga je najrazumnije imati fizičku aktivnost 2-5 puta sedmično, po želji. Bilo da se radi o sportu, plivanju ili fitnesu, hodanju, bolje je to prakticirati kolektivno, ali mora imati ovu redovnu fizičku aktivnost. Postoje osnovne mišićne grupe koje treba redovno vježbati. 

U tu svrhu dobro je napraviti malu gimnastiku oko deset minuta ujutro. Ako ima časova uveče, postaje još bolje. Subotom i nedjeljom, ako se ide na planinarenje ili bilo gdje drugdje, stvari su potpuno regulisane. Ne treba mnogo truda, samo je pogled na svet ljudi zbunjen, zgnječen i iskrivljen. To je problem. Kada se vratimo 40 godina unazad, stvari su bile sasvim drugačije.   

Drugi faktori za održavanje dobrog zdravlja su prehrana, odmor, vjera.

- Šta biste podijelili kao osnovne smjernice u pogledu ishrane?

- Kada ustanemo ujutru, treba da popijemo čašu tople vode ili čaja na prazan stomak. Osoba dehidrira nakon 7-8 sati noćnog sna. Ako će biti gimnastike, prvo popijte pola čaše vode, a ostalo nakon nje. 

Ako imate vremena, možete iscijediti limun ili narandžu, popiti sok. Onda pojedi jabuku i idi na posao. Doručak je tada, ovisno o dobi, spolu i fizičkoj aktivnosti. Dijete ili mlada osoba ne mogu ih ostaviti same na vodi i jabukama za doručak. Ali za stariju osobu doručak može biti upravo to. Moguće je da će kasnije prije ručka pojesti pola paradajza i parče sira, ali kod starijih je dijeta lakša. 

Shodno tome, što je osoba mlađa i aktivnija, to doručak postaje zdraviji. Postoji razlika, stvari ne objedinjuju pojedinci.

Pristupi su različiti – zavise od nadmorske visine i klime u kojoj živimo, pola – muškarci su stvoreni za više kretanja. Žene takođe treba da se kreću, ali ne previše agresivno. Godine, kao što sam spomenuo, također su odlučujuće za motorni mod. Važna je i fizička priprema osobe. 

- Ima li namirnica koje ne preporučujete?

- Sa hlebom treba postupati pažljivo. Ako se radi o punom djetetu i manje aktivnom načinu života, u skladu s tim se smanjuju ugljikohidrati dobiveni iz kruha, tjestenine, krumpira, riže itd. Sada, u zadnje 2 godine, sa ovim stalnim zatvaranjem djece i ljudi u njihove domove, stajanja ispred kompjutera, fizička aktivnost se još više smanjila i to se pokazuje.

Mlijeko ne preporucujem jer su danasnja koja se prodaju u dućanima lažna i donose više štete nego koristi. Ako je domaće, može se uzeti malo. 

Ne preporučujem nikome da jede svinjetinu. Takođe je dobro izbegavati crveno meso – goveđe, konjsko meso. Čovjek, ako živi u prirodi, naravno će jesti takve životinje, ali mi više nismo u ovoj realnosti.

Preporučujem ribu - bar 2-3 puta sedmično, piletina, patka, jaja.

- Imate poseban kurs "Samo za žene". Recite nam više o njemu?

- Uključuje 2 trening akcenta - jedan je dinamična aktivnost, koja daje metodologiju o tome koliko je dobro kombinirati ove vježbe kod kuće. Druga aktivnost je statična - sa opuštanjem i istezanjem tijela. 

Treći dio seminara je predavanje o ishrani. Sa ženama dijelim osnovna pravila svakodnevne ishrane. Učesnici postavljaju pitanja koja ih uzbuđuju. 

- Postoji li organ u tijelu od kojeg u najvećoj mjeri zavisi naše opšte stanje? 

- Stanje svih organa u organizmu zavisi od rada debelog creva. Ako nema normalnog pražnjenja crijeva i počnete zadržavati otpad u debelom crijevu, kako će raditi bubrezi, srce, pluća? Sve se dešava u toksinima. Pod redovnim pražnjenjem crijeva mislim na odlazak u toalet barem dva puta dnevno, možda i više. 

U Indiji nikada nije postojala smrtna kazna. Osuđenik na smrt je bio u zatvoru, a svakog dana, ujutro, podne i uveče, hranjen je samo mesom na njegov zahtev. Nakon 3-4 dana po tijelu su se počele pojavljivati ​​bubuljice i svrab. Nakon nedelju dana ove bubuljice su postale gnojni čirevi, a do desetog dana ovaj čovek je umro veoma bolno. 

Zato kažem da se ljudsko zdravlje temelji na dobrom funkcioniranju debelog crijeva i njegovoj ishrani. 

Gladne pauze

Kod ljudi starijih od 30 godina dobro je imati pauze za gladovanje jednom sedmično u nekom obliku. Ovo učenje je čitav sistem, postoje načini da se to praktikuje. Post je razuman, ako je potrebno, od 1 do 5 dana maksimalno, pri čemu se uzima samo voda, čaj, možda i malo kefira sa solju. Važno je ne žvakati, jer tada želudac počinje da luči probavne sokove. 

Zbog toga ne bi trebalo da bude žvakanja tokom ovih gladnih pauza, pa ćelije prestaju da se čiste jer se daje signal za hranu. Zbog toga se tokom posta ne uzima ništa što je potrebno žvakati. Pauze za gladovanje noću ne važe jer je osoba bez svijesti.

Traju, recimo, ceo dan, a uveče možete pojesti salatu - ovo je jedna od opcija da završite ovako lagan dan. Uz istinski jednodnevni post, bolje je ne jesti ništa uveče. Tako je proces noćnog čišćenja organizma još intenzivniji i korisniji. Ujutro čovjek započinje dan i jede na uobičajen način za njega.

Dijeta

1. Pola sata prije svakog obroka popijte 2 čaše vode i pojedite 1 jabuku (kruška, grožđe). Tada stvarna ishrana zavisi od pola osobe i potrošnje energije. Ali svaki obrok je podijeljen na dva dijela.

2. Ručak počinje na isti način kao i doručak. Mora se pojesti salata i jedno jelo.

3. Popodnevni doručak zavisi od toga da li se redovno odlazi na toalet. Za starije i dalje možete popiti šolju čaja, pojesti jabuku, parče sira sa biberom i drugo. Ručka možda uopšte neće biti.

4. Večera - ne jesti voće osim ako nema problema sa defekacijom. Ako postoji - opet popijte 2 čaše vode i pojedite jabuku. 

Ako je sve u redu, popijte 2 čaše vode, pola sata prije jela, a za večeru jedite samo povrće salata ili dinstano i proteine ​​- jaja, ribu, piletinu, orašaste plodove. 

5. Pijte između 1,5 litara vode, do 2 litre dnevno. Pola sata prije obroka ili najmanje 1 sat nakon obroka.