Strije su vrsta ožiljaka koji se najčešće formiraju na stomaku, grudima, bedrima, zadnjici. Obično se javljaju u trudnoći, ali i kod naglog povećanja ili gubitka težine, brzog rasta u pubertetu, uzimanja kortikosteroida, nakon operacije povećanja grudi i određenih genetskih poremećaja kao što su Cushingov i Marfanov sindrom. Povišeni nivoi nadbubrežnog hormona kortizona takođe mogu povećati rizik od strija. U većini slučajeva, strije se tretiraju retinoidnim kremama koje obnavljaju kolagen i vrlo su efikasne ako se primjenjuju u roku od nekoliko mjeseci od pojave strija. Mikrodermoabrazija može ukloniti površinski sloj kože i ubrzati rast nove kože, laserska terapija može stimulirati proizvodnju kolagena i elastina. Nažalost, ove terapije su skupe, mogu iritirati kožu i ne preporučuju se tokom trudnoće. Nekoliko prirodnih opcija za liječenje strija Prevencija – ako osoba želi povećati ili smanjiti svoju težinu, dobro je to raditi polako. Tokom trudnoće važno je mazati stomak, grudi i
Stroga pravila uvedena u rodilištima kako bi se zaustavilo širenje koronavirusa mogla bi imati fatalne posljedice za novorođenčad, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
SZO je komentirala da su medicinske koristi od fizičkog kontakta između roditelja i njihove novorođenčadi daleko veće od rizika od zaraze koronavirusom. Mnoge su zemlje zabranile ove kontakte zbog pandemije, koja šteti bebama. SZO preporučuje kenguru za prerano rođenu bebu i novorođenčad sa malom porođajnom težinom, u kojoj se dijete stavlja što je moguće više sati dnevno na majčine ili očeve grudi.
Takođe se preporučuje dojenje novorođenčad
Međunarodno istraživanje medicinskih sestara i ljekara otkrilo je da je pandemija dovela do ograničenja u kontaktu između bebe i roditelja. Dvije trećine od 1.120 sudionika u istraživanju reklo je da će odvojiti majku od njenog djeteta ako je njihov test pozitivan ili status nejasan.
Međutim, prema SZO, rizik od smrti zbog ograničenja u kontaktu je 65% veći od rizika da beba zarazi fatalnu infekciju koronavirusom zbog kontakta s roditeljima.
Doktorica Boyana Petkova, koja svakodnevno komunicira sa roditeljima prevremeno rođene dece u svom porodičnom Centru za prevremeno rođenu decu „Mala čuda“ u Sofiji: „Problem sa pristupom roditelja odeljenjima za neonatologiju u Bugarskoj je žalosan.
Takođe primjećujem propuste na neophodnim konsultativnim pregledima dok je beba još uvijek na odjelu za neonatologiju - na primjer, propuštene konsultacije s kardiologom u slučaju ponovljenih srčanih šuma. Tragično je i da se roditelji osposobljavaju za brigu o novorođenčadu nakon otpusta. A nedostatak roditeljskog obrazovanja mogao bi potencijalno ugroziti zdravlje, pa čak i život bebe.
Primjedbe
Objavi komentar