Gljivica, vrsta kvasca pod nazivom Candida auris, ili C. auris, može izazvati teške bolesti kod ljudi sa oslabljenim imunološkim sistemom. Nova vladina studija pokazuje da se gljivica otporna na lijekove i potencijalno smrtonosna brzo širi kroz zdravstvene ustanove u SAD-u. Gljivica, vrsta kvasca pod nazivom Candida auris, ili C. auris, može izazvati teške bolesti kod ljudi sa oslabljenim imunološkim sistemom. Broj ljudi kojima je dijagnosticirana infekcija - kao i broj onih za koje je skriningom utvrđeno da nose C. auris - raste alarmantnom brzinom otkako je prvi put prijavljen u SAD, istraživači iz Centra za kontrolu bolesti i Prevencija izvještavaju u ponedjeljak. Povećanja, “posebno u posljednjim godinama, zaista nas zabrinjavaju”, rekla je u intervjuu glavni autor studije, dr. Meghan Lyman, glavni medicinski službenik u ogranku CDC-a za mikotične bolesti . “Primijetili smo porast ne samo u područjima koja se trenutno prenose, već i u novim područjima.” Novo upozorenje CDC-a, objav
Što je niži nivo cinka u krvi, veće su šanse da dobijemo korona virus, a veća je verovatnoća da će bolest biti zaista teška, pa čak i smrtonosna. Ovo je zaključak do kojeg su došli autori studije čiji su rezultati predstavljeni na nedavno održanoj konferenciji Evropskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti.
Kako su cink i koronavirus povezani?
Činjenica je da sposobnost našeg imunog sistema da se odupre virusima u velikoj meri zavisi od nivoa cinka u krvi. Autori studije proučavali su podatke od 249 pacijenata koji su hospitalizirani s dijagnozom COVID-19. Prosječna starost pacijenata bila je 63 godine, od kojih su 55% bili muškarci.
Kako se ispostavilo, gotovo svi učesnici studije koji su umrli od koronavirusa imali su značajno niže razine cinka u krvi u vrijeme hospitalizacije od onih koji su preživjeli. Autori studije su čak uspjeli izračunati odnos između nivoa cinka i šansi za uspješno prevladavanje bolesti: na primjer, svaki dodatni mikrogram cinka u krvi smanjuje rizik od smrti od COVID-19 za 7%.
Svaki dan moramo unositi najmanje 12-15 miligrama cinka. Istovremeno ne dobijamo više od 20-40% potrebne količine hrane, sve ostalo treba da dobijemo iz drugih izvora – kao što su suplementi koji sadrže cink (ali tek nakon konsultacije sa lekarom).
Nažalost, nedostatak cinka nema nikakvih simptoma, pa je vrijedno s vremena na vrijeme napraviti biohemijski test krvi kako bismo utvrdili da li unosimo dovoljno ove supstance.
Međutim, postoje neki znakovi koji najčešće prate nedostatak cinka. Među njima su:
• česte prehlade i oslabljen imuni sistem;
• slabo zarastajuće rane i ogrebotine;
• lomljivi nokti;
• tremor gornjih udova;
• razdražljivost i nervoza;
• loša koordinacija;
• gubitak kose;
• tup čulo mirisa i ukusa;
• stomatitis;
• oštećen vid u mraku;
• perut;
• alergijski osip na rukama;
• Nedostatak apetita.
Primjedbe
Objavi komentar