Mentalno zdravlje, mladi, podrška, prepoznavanje znakova, online alati, savjeti za bolje mentalno zdravlje Uvod Mentalno zdravlje mladih je tema koja je sve više u fokusu javnosti. Prema podacima UNICEF-a, sve veći broj mladih se suočava sa mentalnim zdravstvenim problemima. Kako možemo prepoznati znakove i pružiti podršku? Prepoznavanje znakova Prepoznavanje znakova mentalnih zdravstvenih problema kod mladih je ključno. Promjene u ponašanju, poput povlačenja, promjena u apetitu, nesanice, ili iznenadne promjene raspoloženja, mogu biti indikatori problema. Pružanje podrške Pružanje podrške mladima koji se bore sa mentalnim zdravljem može biti izazov. Važno je pružiti sigurno okruženje za razgovor, biti strpljiv i ne osuđivati. Također, postoje brojni online alati i resursi koji mogu pomoći mladima da se nose sa svojim mentalnim zdravljem. Zaključak Mentalno zdravlje mladih je važna tema kojoj treba posvetiti pažnju. Kao društvo, moramo biti opremljeni da prepoznamo znakove i pružimo po
Krastavci, paradajz i paprika uzgajani u Turskoj puni su otrovnih pesticida zabranjenih od strane EU, rekao je Greenpeace.
Između 56 i 139 pesticida pronađeno je u turskim rajčicama, paprikama i krastavcima, koje je Greenpeace analizirao nekoliko puta 2019. godine.
Prema izvještaju nevladine organizacije, sve je više turskog povrća jako kontaminirano otrovnim supstancama.
Paradajz, krastavci i paprika u Turskoj sve su više zagađeni zabranjenim i pomalo štetnim supstancama. To pokazuju podaci najnovije studije Greenpeacea za zemlje mediteranske regije pod nazivom "Pesticidi: opasnost našeg stola", koju je 24. januara 2020. citirao Deutsche Welle .
Turski stručnjak za ishranu Bulent Shuk jedan je od koautora studije, sprovedene u avgustu, oktobru i novembru 2019. Za njega je ispitano 30 sorti paradajza, zelene paprike i krastavaca, deset iz supermarketa i deset sa pijaca.
Naučnici su analizirali povrće na korištene pesticide i njihov utjecaj na potrošače i prirodu.
Studije su pokazale da je ukupno 56 pesticida pronađeno u rajčicama, paprikama i krastavcima analiziranim u kolovozu 2019. A za povrće proizvedeno van sezone, brojke su još veće: u oktobru 2019. - 96, u novembru 2019. - 139 pesticida.
Studija Greenpeacea otkrila je da 15,6 posto analiziranih proizvoda sadrži zabranjene pesticide, uključujući karbendazim. U zemljama EU upotreba u poljoprivredi zabranjena je od 2015. godine. A od 2018. godine karbendazim je zabranjen u Turskoj. Dokazano je da karbendazim uzrokuje neplodnost i oštećuje živčani i hormonalni sistem. Osim toga, može ubrzati pojavu tumora jetre i imati toksični učinak na nerođeno dijete u maternici.
Tursko Ministarstvo poljoprivrede još nije komentiralo izvještaj Greenpeacea. Ali moguće je da problem pogađa ne samo Tursku.
"Ne znamo je li kontaminirano povrće iz žetve koju smo analizirali izvezeno u druge zemlje", objašnjava Bulent Shuck. "Pogođene zemlje to mogu same utvrditi ispitivanjem dotičnih proizvoda." Turska izvozi 10% svoje proizvodnje voća i povrća, a 90% se prodaje u zemlji, rekao je Shuk.
Prema Udruženju izvoznika iz mediteranske regije, Turska je 2019. izvezla 532.200 tona rajčice, 112.600 tona paprike i 55.100 tona krastavaca. Ukupno je izvezeno više od 4 miliona tona voća i povrća.
Istraživači su otkrili da je kod 42% testiranih proizvoda toksični učinak korištenih pesticida imao dugotrajan učinak i prenio se na tlo i zrak. Stoga je najveći rizik za zdravlje poljoprivrednika i poljskih radnika, naglašava Bulent Shuck.
Poljoprivrednici koji tretiraju voće i povrće pesticidima svakodnevno su izloženi otrovnim supstancama. To kod žena može dovesti do raka dojke i jajnika ili negativno utjecati na razvoj embrija u majčinoj maternici. Kod muškaraca toksini mogu uzrokovati rak prostate i dovesti do neplodnosti, objašnjavaju stručnjaci.
Prema izvještaju Greenpeacea, od 1979. do 2018. upotreba pesticida u Turskoj povećala se sedmerostruko. Danas se koristi ukupno 59.000 tona. Dok se u Evropi najviše pesticida koristi u Holandiji - 13 kilograma po hektaru, u turskom gradu Antaliji ta brojka iznosi 26 kilograma po hektaru - odnosno dvostruko više.
Gotovo 1.000 različitih supstanci koristi se kao pesticidi u Evropi. Greenpeace je 2016. objavio " Crnu listu najopasnijih pesticida u Evropi ", koja kaže da su štetni i pripravci koji su se prethodno smatrali neškodljivima. Zbog studije je proučeno 520 dozvoljenih pesticida i njihov utjecaj na zdravlje i prirodu. 209 analiziranih pesticida dodano je na crnu listu.
Izvještaj o Turskoj uspoređen je s " Crnom listom najopasnijih pesticida u Europi ", uslijed čega je utvrđeno da u 90% analiziranih rajčica, u 67% krastavaca i u 73% paprika najmanje jedan od navedenih opasnih pesticida. Međutim, kako se to ne kosi s direktivama EU, ti se proizvodi mogu bez problema prodavati u Europi.
2015. godine Greenpeace je objavio i crnu listu namirnica koje sadrže GMO , ali ju je kasnije uklonio sa svoje web stranice ne objašnjavajući zašto.
Primjedbe
Objavi komentar