Klostridija bakterije, često zvane "prirodni dekompozitori", su skupina mikroorganizama koje intrigira mnoge. Ove bakterije igraju ključnu ulogu u razgradnji organskog materijala i stvaranju korisnih produkata. U ovom članku, istražićemo svet klostridija bakterija, njihove funkcije i potencijalne opasnosti. Kroz članak, otkrit ćete zašto je razumevanje klostridija važno za našu svakodnevnicu. Šta su Klostridija Bakterije? Prvo, hajde da definišemo klostridija bakterije. Klostridija je rod Gram-pozitivnih bakterija koje su anaerobne, što znači da rastu u odsustvu kiseonika. Ova karakteristika ih čini jedinstvenima i ključnima za određene prirodne procese. Prirodni Dekompozitori Klostridija bakterije igraju ključnu ulogu u procesu razgradnje organskog materijala, kao što su lišće, drvo i biljni ostaci. Ova dekompozicija je vitalna za recikliranje hranljivih materija u prirodi. Klostridije su "prirodne reciklažne jedinice". Proizvodnja Korisnih Supstanci Osim što dopri
Krastavci, paradajz i paprika uzgajani u Turskoj puni su otrovnih pesticida zabranjenih od strane EU, rekao je Greenpeace.
Između 56 i 139 pesticida pronađeno je u turskim rajčicama, paprikama i krastavcima, koje je Greenpeace analizirao nekoliko puta 2019. godine.
Prema izvještaju nevladine organizacije, sve je više turskog povrća jako kontaminirano otrovnim supstancama.
Paradajz, krastavci i paprika u Turskoj sve su više zagađeni zabranjenim i pomalo štetnim supstancama. To pokazuju podaci najnovije studije Greenpeacea za zemlje mediteranske regije pod nazivom "Pesticidi: opasnost našeg stola", koju je 24. januara 2020. citirao Deutsche Welle .
Turski stručnjak za ishranu Bulent Shuk jedan je od koautora studije, sprovedene u avgustu, oktobru i novembru 2019. Za njega je ispitano 30 sorti paradajza, zelene paprike i krastavaca, deset iz supermarketa i deset sa pijaca.
Naučnici su analizirali povrće na korištene pesticide i njihov utjecaj na potrošače i prirodu.
Studije su pokazale da je ukupno 56 pesticida pronađeno u rajčicama, paprikama i krastavcima analiziranim u kolovozu 2019. A za povrće proizvedeno van sezone, brojke su još veće: u oktobru 2019. - 96, u novembru 2019. - 139 pesticida.
Studija Greenpeacea otkrila je da 15,6 posto analiziranih proizvoda sadrži zabranjene pesticide, uključujući karbendazim. U zemljama EU upotreba u poljoprivredi zabranjena je od 2015. godine. A od 2018. godine karbendazim je zabranjen u Turskoj. Dokazano je da karbendazim uzrokuje neplodnost i oštećuje živčani i hormonalni sistem. Osim toga, može ubrzati pojavu tumora jetre i imati toksični učinak na nerođeno dijete u maternici.
Tursko Ministarstvo poljoprivrede još nije komentiralo izvještaj Greenpeacea. Ali moguće je da problem pogađa ne samo Tursku.
"Ne znamo je li kontaminirano povrće iz žetve koju smo analizirali izvezeno u druge zemlje", objašnjava Bulent Shuck. "Pogođene zemlje to mogu same utvrditi ispitivanjem dotičnih proizvoda." Turska izvozi 10% svoje proizvodnje voća i povrća, a 90% se prodaje u zemlji, rekao je Shuk.
Prema Udruženju izvoznika iz mediteranske regije, Turska je 2019. izvezla 532.200 tona rajčice, 112.600 tona paprike i 55.100 tona krastavaca. Ukupno je izvezeno više od 4 miliona tona voća i povrća.
Istraživači su otkrili da je kod 42% testiranih proizvoda toksični učinak korištenih pesticida imao dugotrajan učinak i prenio se na tlo i zrak. Stoga je najveći rizik za zdravlje poljoprivrednika i poljskih radnika, naglašava Bulent Shuck.
Poljoprivrednici koji tretiraju voće i povrće pesticidima svakodnevno su izloženi otrovnim supstancama. To kod žena može dovesti do raka dojke i jajnika ili negativno utjecati na razvoj embrija u majčinoj maternici. Kod muškaraca toksini mogu uzrokovati rak prostate i dovesti do neplodnosti, objašnjavaju stručnjaci.
Prema izvještaju Greenpeacea, od 1979. do 2018. upotreba pesticida u Turskoj povećala se sedmerostruko. Danas se koristi ukupno 59.000 tona. Dok se u Evropi najviše pesticida koristi u Holandiji - 13 kilograma po hektaru, u turskom gradu Antaliji ta brojka iznosi 26 kilograma po hektaru - odnosno dvostruko više.
Gotovo 1.000 različitih supstanci koristi se kao pesticidi u Evropi. Greenpeace je 2016. objavio " Crnu listu najopasnijih pesticida u Evropi ", koja kaže da su štetni i pripravci koji su se prethodno smatrali neškodljivima. Zbog studije je proučeno 520 dozvoljenih pesticida i njihov utjecaj na zdravlje i prirodu. 209 analiziranih pesticida dodano je na crnu listu.
Izvještaj o Turskoj uspoređen je s " Crnom listom najopasnijih pesticida u Europi ", uslijed čega je utvrđeno da u 90% analiziranih rajčica, u 67% krastavaca i u 73% paprika najmanje jedan od navedenih opasnih pesticida. Međutim, kako se to ne kosi s direktivama EU, ti se proizvodi mogu bez problema prodavati u Europi.
2015. godine Greenpeace je objavio i crnu listu namirnica koje sadrže GMO , ali ju je kasnije uklonio sa svoje web stranice ne objašnjavajući zašto.
Primjedbe
Objavi komentar