Preskoči na glavni sadržaj

Mentalno zdravlje mladih: Kako prepoznati znakove i pružiti podršku

Mentalno zdravlje, mladi, podrška, prepoznavanje znakova, online alati, savjeti za bolje mentalno zdravlje Uvod Mentalno zdravlje mladih je tema koja je sve više u fokusu javnosti. Prema podacima UNICEF-a, sve veći broj mladih se suočava sa mentalnim zdravstvenim problemima. Kako možemo prepoznati znakove i pružiti podršku? Prepoznavanje znakova Prepoznavanje znakova mentalnih zdravstvenih problema kod mladih je ključno. Promjene u ponašanju, poput povlačenja, promjena u apetitu, nesanice, ili iznenadne promjene raspoloženja, mogu biti indikatori problema. Pružanje podrške Pružanje podrške mladima koji se bore sa mentalnim zdravljem može biti izazov. Važno je pružiti sigurno okruženje za razgovor, biti strpljiv i ne osuđivati. Također, postoje brojni online alati i resursi koji mogu pomoći mladima da se nose sa svojim mentalnim zdravljem. Zaključak Mentalno zdravlje mladih je važna tema kojoj treba posvetiti pažnju. Kao društvo, moramo biti opremljeni da prepoznamo znakove i pružimo po

Zemlje s najvećom smrtnošću od koronavirusa Kovid-19: gdje smo?

Koje zemlje imaju najveći mortalitet od novog koronavirusa KOVID-19?

Statistika već dugo opovrgava tvrdnje o relativno niskom mortalitetu kod pacijenata sa novim koronavirusom Kovid-19, ili barem u nekim regijama svijeta.

31. decembra 2019. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) službeno je registrirala novi smrtonosni koronavirus koji je usmrtio ljude, a 11. marta 2020. WHO je proglasila globalnu pandemiju koronavirusa koji uzrokuje COVID-19.


Na globalnom nivou, statistika podataka u stvarnom vremenu sa Univerziteta Johns Hopkins 17. novembra 2020. godine, 55.341.042 su ukupno laboratorijski dokazani slučajevi Kovid-19 širom svijeta, od kojih je 1.332.470 umrlo. Izliječeni nakon dijagnoze KOVID-19 su 35.613.922. Ukupni mortalitet od KOVID-19 u svijetu u dokazanim slučajevima zaraze je 2,39%, a vrijednost ovog pokazatelja postupno se smanjuje.

Poređenja radi, stopa smrtnosti od svinjske gripe otkrivene tokom pandemije 2009-2010 od strane američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti ( CDC ) iznosi 0,02%.

Do 13. aprila 2020. godine, na ljestvici je vodila Italija, od 14. aprila do 25. jula, lider u stopi smrtnosti od koronavirusa bila je Belgija, a od 26. jula Britanija ga je već nadmašila. Međutim, u avgustu su britanske zdravstvene vlasti odlučile promijeniti metodologiju za izračunavanje smrtnih slučajeva uzrokovanih novim koronavirusom, odlučivši uzeti u obzir samo one koji su umrli u roku od 28 dana od dijagnoze virusa kojima je broj smrtnih slučajeva u Ujedinjenom Kraljevstvu pao za oko 3-5 hiljada ljudi. Ovim potezom Ujedinjeno Kraljevstvo više nije na vrhu liste najvećeg mortaliteta od koronavirusa, od 20. avgusta 2020. godine, a na ljestvici ponovno je prva Italija. Međutim, u novembru je, zbog masovnih ispitivanja, stopa smrtnosti pala ispod 10%, trenutno najveća u Meksiku za 9,9%. umro u odnosu na one za koje je dokazano da su zaraženi koronavirusom.

Evo zemalja u Evropi sa najvećim mortalitetom, izračunatim kao odnos broja smrtnih slučajeva i broja onih za koje je dokazano da su zaražene Kovid-19:

Italija : smrtnost: 3,8% zaraženih
Ujedinjeno Kraljevstvo : smrtnost: 3,7% zaraženih
Švedska : smrtnost: 3,5% zaraženih
Irska : smrtnost: 2,9% zaraženih
Španija : smrtnost: 2,8% zaraženih
Makedonija : mortalitet: 2,8% zaraženih
Kosovo : mortalitet: 2,9% zaraženih
Turska : smrtnost: 2,8% zaraženih
Belgija : smrtnost: 2,7% zaraženih
Bosna i Hercegovina : smrtnost: 2,7% zaraženih
Rumunija : smrtnost: 2,5% zaraženih
Moldavija : smrtnost: 2,3% zaraženih
Francuska : smrtnost: 2,2% zaraženih
Mađarska : smrtnost: 2,2% zaraženih
Bugarska : smrtnost: 2,2% zaraženih


Evo zemalja u svijetu s najvećim mortalitetom , izračunatog po stanovniku 17. novembra (ali sa preko 10 hiljada dokazanih slučajeva KOVID-19 u zemlji) prema Johns University Hopkins:

Belgija : smrtnost: 127,96 na 100 hiljada stanovnika
Peru : smrtnost: 110,13 na 100 hiljada stanovnika
Španija : mortalitet: 88,29 na 100 hiljada stanovnika
Argentina : mortalitet: 80,3 na 100 hiljada stanovnika
Čile : smrtnost: 79,36 na 100 hiljada stanovnika
Brazil : smrtnost: 79,25 na 100 hiljada stanovnika
Velika Britanija : smrtnost: 78,57 na 100 hiljada stanovnika
Meksiko : smrtnost: 78,34 na 100 000 stanovnika
Bolivija : mortalitet: 78,03 na 100 hiljada stanovnika
Ekvador : mortalitet: 76,19 na 100 hiljada stanovnika
Italija : smrtnost: 75,68 na 100 hiljada stanovnika
SAD : mortalitet: 75,56 na 100 hiljada stanovnika
Panama : mortalitet: 68,98 na 100 hiljada stanovnika
Kolumbija : smrtnost: 68,93 na 100 hiljada stanovnika
Francuska : smrtnost: 67,36 na 100 hiljada stanovnika
Makedonija : mortalitet: 64,57 na 100 hiljada stanovnika
Crna Gora : mortalitet: 63,63 na 100 hiljada stanovnika
Jermenija : smrtnost: 60,57 na 100 hiljada stanovnika
Švedska : smrtnost: 60,53 na 100 hiljada stanovnika
Češka : smrtnost: 60,38 na 100 hiljada stanovnika
Bosna i Hercegovina : mortalitet: 59,36 na 100 hiljada stanovnika
Moldavija : smrtnost: 57,39 na 100 hiljada stanovnika
Iran : smrtnost: 51,32 na 100 hiljada stanovnika
Holandija : mortalitet: 49,93 na 100 hiljada stanovnika
Rumunija : mortalitet: 46,6 na 100 hiljada stanovnika
Kosovo : mortalitet: 45,14 na 100.000 stanovnika
Švajcarska : smrtnost: 41,52 na 100 hiljada stanovnika
Irska : smrtnost: 40,88 na 100 000 stanovnika
Slovenija : mortalitet: 40,2 na 100 hiljada stanovnika
Luksemburg : mortalitet: 38,83 na 100 hiljada stanovnika
Južna Afrika : smrtnost: 35,16 na 100 hiljada stanovnika
Portugal : smrtnost: 33,77 na 100 hiljada stanovnika
Mađarska : mortalitet: 32,66 na 100 hiljada stanovnika
Bugarska : mortalitet: 32,49 na 100 hiljada stanovnika
Kostarika : smrtnost: 31,32 na 100 000 stanovnika
Izrael : smrtnost: 30,79 na 100 000 stanovnika
Irak : smrtnost: 30,47 na 100 000 stanovnika
Kanada : smrtnost: 29,88 na 100 000 stanovnika
Honduras : mortalitet: 29,61 na 100 000 stanovnika
Oman : mortalitet: 27,95 na 100.000 stanovnika

Globalno, na faktor smrtnosti utječu mnogi pokazatelji. Glavni je broj testiranih ljudi, jer više testova identificira više ljudi s blagim tokom bolesti, čime se mijenja omjer slučaja i smrti. Demografski pokazatelji svake zemlje su takođe vrlo važni, kao i specifičnosti njenog zdravstvenog sistema.

Podsjetimo da je globalna stopa smrtnosti za prvi koronarni virus SARS ( SARS ) iznosila 9,55% (774 smrtnih slučajeva od 8098 zaraženih), koji je izbio u Kini 2002. godine i obuhvatio ukupno 31 zemlju na svim kontinentima, a za drugi smrtni slučaj MERS 34,37% ( 866 ih je umrlo od 2519 zaraženih), izbio je u Saudijskoj Arabiji 2012. godine i obuhvatio 26 zemalja na 4 kontinenta.

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Klostridija i ishrana: Kako pravilna prehrana može pomoći u suzbijanju rasta patogenih bakterija u crijevima?

Klostridija je vrsta bakterije koja živi u crijevima i može prouzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme ako se razmnoži u prevelikoj mjeri. Međutim, ishrana može igrati ključnu ulogu u održavanju ravnoteže crijevne mikroflore i sprečavanju prekomjerne proliferacije klostridija. U ovom članku ćemo vam pružiti nekoliko savjeta o tome kako pravilno prilagoditi ishranu kako bi se spriječio rast klostridija u crijevima. Jedite vlaknastu hranu Vlakna su neophodna za održavanje zdrave crijevne mikroflore. Vlaknasta hrana, poput voća, povrća, cjelovitih žitarica i orašastih plodova, osigurava hranjive tvari koje su važne za rast korisnih bakterija u crijevima. Osim toga, vlakna pomažu u održavanju crijeva zdravim i spriječavaju rast patogenih bakterija, poput klostridija. Konzumirajte probiotike Probiotici su korisni mikroorganizmi koji pomažu u održavanju zdrave crijevne mikroflore. Konzumiranje hrane bogate probioticima, poput jogurta, kefira, kiselog kupusa i kimchija, može pomoći u smanjen

Povrće sa najmanje šećera

Korisna lista povrća sa malo ugljenih hidrata, odn. šećera. Ugljikohidrati su velika skupina organskih supstanci koje u živim organizmima obavljaju važne biološke funkcije. Sastoje se od ugljika, vodonika i kisika. Povrće sa najmanje šećera Ugljikohidrati su glavni dio prehrane životinja, kao i pretežna komponenta suve tvari živih organizama - oko 80% u biljkama i 20% u životinjama i ljudima. Ugljikohidrati uključuju supstance glukozu, škrob, glikogen, celulozu, hitin i druge, uklj. šećeri. Ugljikohidrati se mogu podijeliti u četiri skupine: monosaharidi (glukoza, fruktoza, riboza, askorbinska kiselina, poznata kao vitamin C, galakturonska kiselina, iduronska kiselina, glukuronska kiselina, glicerinska kiselina itd.), Disaharidi (saharoza, lahal, trehaloza itd.), oligosaharidi (koji sadrže od 3 do 10 ostataka monosaharida) i polisaharidi (celuloza, glikogen, kinin, petkin, itd.). Iako se monosaharidi ne mogu hidrolizirati, drugi pripadnici ove hemijske klase hidroliziraju se do jednost

Čudesna dijeta sa malo oksalata

Ova se dijeta fokusira na hranu s niskim sadržajem oksalata i korisna je za ljude koji imaju bubrežne kamence, testirano je kako bi se pokazalo da se mogu razviti, ili za muškarce i žene s propusnim crijevima i one koji imaju hashimoto. I / ili koji pate od zglobova bol. Režim preporučuje dr. Isabella Wentz, dr., FASCP, čije se knjige mogu naći u izdanju Inspiration Publishing.  U stvari, hrana koja sadrži oksalate uglavnom je povrće, mahunarke i orašasti plodovi, koji su uglavnom izuzetno korisni. Međutim, u određenim uvjetima (poput gore navedenih), hrana koja sadrži oksalate može izazvati iritaciju probavnog, nervnog i ponekad imunog sistema.   Hrana koja sadrži oksalate: Izbjegavajte ih u potpunosti ako je potrebno! • Povrće - špinat, pirinčane mekinje, miso, kukuruz, krompir, cvekla, bamija, kelj (osim ako se kuha na pari). • Voće - rabarbara, maline. • Žitarice - heljda, pšenica. • Orašasti plodovi / sjemenke / mahunarke - mali bijeli grah, kakao u prahu. Na njihovo mjesto uključ

Autofagija: Zdravstvene prednosti, način postizanja i savjeti za prakticiranje

Autofagija je prirodni proces u kojem stanice uklanjaju i razgrađuju oštećene organele i proteine kako bi proizveli energiju i obnovili sebe. Riječ "autofagija" potječe od grčkih riječi "auto" što znači "sam" i "phagein" što znači "jesti", pa se autofagija doslovno može prevesti kao "samojedenje". To je vrsta recikliranja unutar stanice koja omogućuje eliminaciju štetnih tvari i stvara nove građevne blokove za obnavljanje stanice. Autofagija se događa u svim vrstama stanica, uključujući stanice koje čine tkiva, organe i sustave u tijelu. To je važan proces za održavanje zdravlja i funkcije stanica, a istraživanja su pokazala da je povezan s mnogim koristima za zdravlje, uključujući produženje životnog vijeka, smanjenje upale, poboljšanje metabolizma i smanjenje rizika od različitih bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i raka. Autofagija se može potaknuti na nekoliko načina, uključujući post, dijetu s niskim udje

Rakija protiv lošeg holesterola

Naučnici su otkrili neka ljekovita svojstva rakije omiljenog alkoholnog pića. Umjerena konzumacija rakije povećava koncentraciju dobrog i smanjuje nivo lošeg holesterola, pokazuje studija. Rakija Loš holesterol se u krvnoj slici naziva LDL-holesterol i znači lipoprotein male gustine (lipoprotein male gustine). Dobar holesterol je HDL-holesterol (lipoprotein velike gustine) i visoke je gustine. Lipoproteini male gustine prenose holesterol i trigliceride u tkiva. Mogu se taložiti u zidovima arterija, gdje njihov holesterol postaje dio aterosklerotskih plakova. Zato se LDL holesterol naziva "lošim". U javnosti je uvijek postojalo uvjerenje da je rakija ljekovita, ali činjenicu da je napitak dobar za zdravlje već su potvrdila medicinska istraživanja. Umjerena konzumacija alkohola povoljno utječe na krvni pritisak. Ljudi koji konzumiraju rakiju ređe pate od srčanih problema i visokog krvnog pritiska. Samo jedna šolja rakije liječi upalu unutrašnjih zidova krvnih žila u kojima se n

Trulo voće sadrži otrovne mikrotoksine

Mnoge domaćice koriste jabuke ili drugo voće koje se počelo lagano kvariti da bi ih koristile u kompotu ili pecivima. Ali španski naučnici sa Politehničkog univerziteta u Valenciji savjetuju da to ne čine. A još više ako je trećina površine voća pokvarena. Prema naučnicima, jabuke su posebno opasne. Mikotoksini se javljaju u trulom voću , koje se često širi na naizgled čisti dio ploda. Ove otrovne supstance mogu dovesti do hronične intoksikacije, što prijeti ozbiljnim zdravstvenim problemima, uključujući razvoj raka (posebno jetre i bubrega), upozoravaju stručnjaci. Mikotoksini ne nestaju tokom toplotne obrade. Stoga je bolje baciti i malo pokvareno voće. Mikotoksine proizvode određene vrste plijesni koje mogu parazitirati na mnogim vrstama hrane: žitaricama, sušenom voću, orašastim plodovima i začinima. Od nekoliko stotina mikotoksina koji su danas poznati, njih desetak može nanijeti ozbiljnu štetu zdravlju. Mnogi naučnici kažu da ove otrovne supstance utječu na imuni sistem i izaziva

Klostridija Bakterija: Tajna Života i Opasnosti

Klostridija bakterije, često zvane "prirodni dekompozitori", su skupina mikroorganizama koje intrigira mnoge. Ove bakterije igraju ključnu ulogu u razgradnji organskog materijala i stvaranju korisnih produkata. U ovom članku, istražićemo svet klostridija bakterija, njihove funkcije i potencijalne opasnosti. Kroz članak, otkrit ćete zašto je razumevanje klostridija važno za našu svakodnevnicu. Šta su Klostridija Bakterije? Prvo, hajde da definišemo klostridija bakterije. Klostridija je rod Gram-pozitivnih bakterija koje su anaerobne, što znači da rastu u odsustvu kiseonika. Ova karakteristika ih čini jedinstvenima i ključnima za određene prirodne procese. Prirodni Dekompozitori Klostridija bakterije igraju ključnu ulogu u procesu razgradnje organskog materijala, kao što su lišće, drvo i biljni ostaci. Ova dekompozicija je vitalna za recikliranje hranljivih materija u prirodi. Klostridije su "prirodne reciklažne jedinice". Proizvodnja Korisnih Supstanci Osim što dopri