Strije su vrsta ožiljaka koji se najčešće formiraju na stomaku, grudima, bedrima, zadnjici. Obično se javljaju u trudnoći, ali i kod naglog povećanja ili gubitka težine, brzog rasta u pubertetu, uzimanja kortikosteroida, nakon operacije povećanja grudi i određenih genetskih poremećaja kao što su Cushingov i Marfanov sindrom. Povišeni nivoi nadbubrežnog hormona kortizona takođe mogu povećati rizik od strija. U većini slučajeva, strije se tretiraju retinoidnim kremama koje obnavljaju kolagen i vrlo su efikasne ako se primjenjuju u roku od nekoliko mjeseci od pojave strija. Mikrodermoabrazija može ukloniti površinski sloj kože i ubrzati rast nove kože, laserska terapija može stimulirati proizvodnju kolagena i elastina. Nažalost, ove terapije su skupe, mogu iritirati kožu i ne preporučuju se tokom trudnoće. Nekoliko prirodnih opcija za liječenje strija Prevencija – ako osoba želi povećati ili smanjiti svoju težinu, dobro je to raditi polako. Tokom trudnoće važno je mazati stomak, grudi i
Magnezijum pomaže mišićima da dobro funkcioniraju, kažu naučnici.
Element magnezijum igra izuzetno važnu ulogu u metaboličkim procesima povezanim sa sintezom ili metabolizmom visokoenergetskih spojeva poput glukoze.
Utvrđeno je da više od 300 enzima u ljudskom tijelu uključuje magnezij. Enzimima koji sudjeluju u metabolizmu glukoze potreban je magnezij za aktivaciju.
U sintezi laktata (u anaerobnom metabolizmu glukoze) u mišićnim ćelijama postoji ograničenje fizičke aktivnosti. Iz tog razloga se ovaj metabolički proizvod mora što prije eliminirati iz tijela - proces u kojem je magnezij ponovno potreban. Zbog aktivnog metabolizma, aktivni sportisti trebaju uzimati dovoljne količine magnezijuma.
Povećana fizička aktivnost i aktivno vežbanje izazivaju obilno znojenje koje gubi značajne količine magnezijuma. Gubitak tečnosti je značajan (oko 2 litre na sat) posebno pri visokim temperaturama i visokoj vlažnosti.
Razlog za pojavu nedostatka magnezijuma je povećana potrošnja magnezijuma uslijed aktivnog metabolizma i ubrzanog bubrežnog izlučivanja magnezijuma. Sportisti su izloženi dugotrajnim fizičkim aktivnostima i vjerovatnije će patiti od nedostatka magnezijuma od ljudi koji ne vježbaju aktivno.
Količina magnezijuma koju unosimo hranom često nije dovoljna za uravnoteženje ravnoteže magnezijuma u tijelu. Treba imati na umu da sportisti nadoknađuju gubitak magnezijuma tokom faze oporavka. Na taj način uzimanjem magnezijuma može se izbjeći nedostatak magnezijuma i prije početka fizičke aktivnosti.
U slučaju nedovoljnog unosa, nedostatak magnezijuma kod sportista i aktivnih sportista brzo se očituje neuromišićnom hiperekscitabilnošću, tendencijom ka naprezanju mišića, grčevima mišića i puknućem mišićnih vlakana.
Preporučena dnevna doza magnezijuma za sportiste je oko 5 mg magnezijuma po kilogramu tjelesne težine. Povećane potrebe za magnezijumom kod aktivnih sportista ne mogu se pokriti samo hranom i zato je potreban dodatni unos magnezijuma. Redovni unos magnezijuma tokom faze oporavka kod sportista pomaže u održavanju postignutog nivoa fizičke spremnosti.
Primjedbe
Objavi komentar