Jabuke su simbol zdravlja i vitalnosti, a često čujemo izreku: "Jedna jabuka na dan, doktor iz kuće van." I dok su jabuke nesumnjivo bogate vlaknima, vitaminima i antioksidansima, postoji jedno pravilo koje mnogi zanemaruju — nije idealno jesti jabuke uveče. Možda vam ovo zvuči iznenađujuće, pa hajde da detaljno objasnimo zašto je to tako. Zašto ne valja jesti jabuke uveče? Jabuke i njihova nutritivna vrednost Pre nego što zaronimo u razloge zašto bi trebalo da izbegavate jabuke uveče, hajde da se podsjetimo šta ih čini tako zdravim voćem: Vlakna: Jabuke su bogate prehrambenim vlaknima koja pomažu u regulaciji probave. Vitamin C: Ovaj moćni antioksidans jača imuni sistem. Prirodni šećeri: Jabuke sadrže fruktozu, prirodni šećer koji organizmu daje energiju. Niska kalorijska vrednost: Jedna prosečna jabuka ima oko 95 kalorija, što je čini odličnim izborom za grickanje tokom dana. Ali kada je najbolje vrijeme za konzumaciju jabuka? Ako ste navikli da ih jedete kasno uveče, e...
VISCERALNO salo, takođe nazvana trbušna mast, može biti veoma štetna jer napada vitalne organe u vašem telu. Dopuštanje ovog nakupljanja masti također može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, od srčanih bolesti do dijabetesa.
Srećom, poboljšanje vaše ishrane može zadati odlučujući udarac salu na stomaku, kao i uključivanje određenog pića u vašu ishranu. NHS navodi: “ Ako imate prekomjernu težinu, promjene u vašoj ishrani i nivoima fizičke aktivnosti prvi su korak koji će vam pomoći da smršate. Vaš ljekar opšte prakse ili medicinska sestra mogu vam pomoći da procijenite vašu trenutnu ishranu i nivoe fizičke aktivnosti, te da postavite lične ciljeve za promjenu.”
Britanska fondacija za srce (BHF) kaže da je koronarna bolest srca "najveći ubica" u Velikoj Britaniji, napominjući da prekomjerna težina ili gojaznost mogu "povećati rizik od koronarne bolesti srca".
Dodaje se: “Istraživanja pokazuju da postizanje i održavanje zdrave težine može smanjiti vaš rizik jer pomaže u prevenciji i upravljanju stanjima poput visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola i dijabetesa tipa 2 koji vas izlažu većem riziku od koronarne bolesti srca.”
NHS navodi: „Najbolji način da smršate ako ste gojazni je kombinacija dijete i vježbanja, i, u nekim slučajevima, lijekova. Posjetite liječnika opće prakse za pomoć i savjet.”
Dodaje se: „Mjerenje struka je dobar način da provjerite da nemate previše sala oko stomaka, što može povećati rizik od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i moždanog udara.”
Sveučilište Johns Hopkins i zdravstveni sistem Johns Hopkins primjećuju: „Naši geni svakako igraju ulogu u obliku našeg tijela. Ali još uvijek možemo učiniti mnogo da zaustavimo ispupčeni struk i zdravstvene rizike koji s njim dolaze.
“Dijeta i vježba su dvije stvari koje možemo kontrolirati. I oni određuju koliko se masti nakuplja u našim tijelima.”
Organizacija kaže da postoji mnogo uobičajenih izvora "loših" zasićenih masti.
Oni mogu uključivati hranu životinjskog porijekla, kao što su mliječni proizvodi i meso, neke biljke poput kokosovog i palminog ulja, te pakirane grickalice i deserte.
Kaže: „Da biste smanjili unos ovih masti, držite se nemasnog mleka i jogurta; posni komadi mesa i peradi, bez kože; margarini za srce; i „dobre“ masti poput ulja masline, uljane repice i šafranike.”
Također savjetuje: „Možete saznati koliko masti ima većina upakovanih i brzih namirnica. Obavezno provjerite tablu sa činjenicama o ishrani. On navodi koliko ukupnih masti i zasićenih masti ima u hrani.”
NHS kaže: “Možete imati zdrav BMI i još uvijek imati višak masnog tkiva na stomaku, što znači da ste još uvijek u opasnosti od razvoja ovih stanja.”
Nuffield Health napominje da je indeks tjelesne mase (BMI), iako je još uvijek koristan, pod sve većom kontrolom jer nije potpuni prikaz tjelesne građe ili zdravlja.
Zaista, NHS napominje: “Vaš BMI vam može reći da li nosite previše kilograma, ali ne može reći da li nosite previše masti.”
Hrana bogata vlaknima se smatra korisnom za mršavljenje jer potiče dugotrajnu sitost, što pomaže u kontroli apetita.
Štaviše, jer su vlakna koja se nalaze u slanutku topiva, posebno su korisna za održavanje zdravog mikrobioma crijeva, što može pomoći u održavanju težine.
Štaviše, rastvorljiva vlakna su veoma korisna za smanjenje lošeg holesterola tako što se vezuju za LDL molekule unutar probavnog trakta i izvlače ih iz tela.
Inflamatorna i prerađena hrana takođe utiče na nivo leptina sa studijama koje ukazuju na ograničavanje ili još bolje izbegavanje kako bi se regulisali hormoni gladi i sitosti:
Slatkiši poput kolača, krofni, kolačića, kolača, kolačića i drugih deserta
Soda i zaslađena pića
Pica, bijeli hljeb
Rolice, zamotuljci i pita
Sladoled
Slane grickalice poput čipsa, pereca i pomfrita
Prerađeno meso
Pržena hrana.
Primjedbe
Objavi komentar