Mentalno zdravlje, mladi, podrška, prepoznavanje znakova, online alati, savjeti za bolje mentalno zdravlje Uvod Mentalno zdravlje mladih je tema koja je sve više u fokusu javnosti. Prema podacima UNICEF-a, sve veći broj mladih se suočava sa mentalnim zdravstvenim problemima. Kako možemo prepoznati znakove i pružiti podršku? Prepoznavanje znakova Prepoznavanje znakova mentalnih zdravstvenih problema kod mladih je ključno. Promjene u ponašanju, poput povlačenja, promjena u apetitu, nesanice, ili iznenadne promjene raspoloženja, mogu biti indikatori problema. Pružanje podrške Pružanje podrške mladima koji se bore sa mentalnim zdravljem može biti izazov. Važno je pružiti sigurno okruženje za razgovor, biti strpljiv i ne osuđivati. Također, postoje brojni online alati i resursi koji mogu pomoći mladima da se nose sa svojim mentalnim zdravljem. Zaključak Mentalno zdravlje mladih je važna tema kojoj treba posvetiti pažnju. Kao društvo, moramo biti opremljeni da prepoznamo znakove i pružimo po
Manje od jedan posto slučajeva Alchajmerove bolesti uzrokovano je genima, rekao je stručnjak.
Demencija je sindrom, koji je grupa simptoma, povezanih s progresivnim opadanjem mozga. Preovlađujući među starijim ljudima, može dovesti do gubitka pamćenja, promjena u ponašanju, pa čak i kretanja. Iako ne postoji lijek, nova studija je pokazala da određeni načini života mogu značajno smanjiti rizik od demencije.
Rad, objavljen u British Medical Journalu , zaključuje da poboljšanje vaše prehrane i načina života smanjuje vaš budući rizik od razvoja demencije za ogromnih devet puta.
Također je pokazalo da bez obzira na to da li naslijeđujete ApoE4, gen za Alchajmerovu bolest koji nosi jedna od pet osoba, nije bitno za pozitivno smanjenje rizika koje se može postići ovim promjenama.
Utvrđeno je da je zdrava ishrana najvažniji korak u prevenciji, a zatim aktivan način života .
Vaš intelektualni život i društvene interakcije bili su sljedeći najvažniji koraci.
Zdrava ishrana bila je dvostruko važnija od tjelovježbe u predviđanju kognitivnog pada.
U sklopu istraživanja, tokom jedne decenije proučavano je oko 30.000 ljudi starosti 60 i više godina.
Oni sa zdravom ishranom imali su oko sedam puta manju vjerovatnoću da će imati kognitivni pad ili demenciju vezano za starenje od onih sa "prosječnom" ishranom i oko devet puta manju vjerovatnoću da će razviti demenciju od onih sa "nepovoljnim" načinom prehrane.
Procjena zdrave prehrane temeljila se na unosu ribe, jaja, voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova i čaja, među ostalim namirnicama za koje se zna da predviđaju manji rizik.
Drugi faktori nezdravog načina života koji se razmatraju uključuju pušenje i pijenje alkohola.
"Ovi rezultati pružaju optimističan izgled, jer sugeriraju da iako genetski rizik nije promjenjiv, kombinacija faktora zdravijeg načina života povezana je sa sporijom stopom pada pamćenja, bez obzira na genetski rizik", navodi se u studiji.
Zaključeno je: „Zdrav način života povezan je sa sporijim padom pamćenja, čak i u prisustvu gena APOE ε4.
“Ova studija bi mogla ponuditi važne informacije za zaštitu starijih osoba od opadanja pamćenja.”
Rezultate studije pozdravila je dobrotvorna organizacija Food for the Brain , koja je provodila vlastito istraživanje u posljednjoj deceniji kako bi pomogla ljudima da smanje rizik od kognitivnog pada uzrokovanog starenjem.
Profesor David Smith sa Univerziteta u Oksfordu, koji je jedan od naučnih savjetnika dobrotvorne organizacije, komentirao je: "Geni mogu djelovati samo putem ne-genetskih mehanizama i ti mehanizmi su često podložni modificiranju, na primjer, poboljšanjem nečije prehrane.
“Ova studija pokazuje da su prehrana i način života mnogo važniji od nasljeđivanja varijante gena kao što je ApoE4.
“Manje od jedan posto Alchajmerove bolesti direktno je uzrokovano genima. Bez klinički učinkovitih lijekova i minimalne uloge gena, ova studija potvrđuje da se fokus mora staviti na promjene u ishrani i načinu života koje smanjuju rizik od razvoja demencije, kao što to čini Food for the Brain [dobrotvorna organizacija].
“To također pokazuje da prelazak sa prosječnog na zdrav način života, uz pozitivne promjene u ishrani koje su ključne, može dramatično smanjiti budući rizik osobe od razvoja kognitivnog pada i demencije.”
Još jedna članica njihovog naučnog tima, doktorka Celeste de Jager Loots, dodala je: „Naglasak treba biti na promeni ishrane i načina života, posebno zato što se ne mogu menjati geni.
„Što se ranije krene sa zdravim načinom života, to su veće šanse da se spriječe efekti genetskog rizika.”
Primjedbe
Objavi komentar