Jabuke su simbol zdravlja i vitalnosti, a često čujemo izreku: "Jedna jabuka na dan, doktor iz kuće van." I dok su jabuke nesumnjivo bogate vlaknima, vitaminima i antioksidansima, postoji jedno pravilo koje mnogi zanemaruju — nije idealno jesti jabuke uveče. Možda vam ovo zvuči iznenađujuće, pa hajde da detaljno objasnimo zašto je to tako. Zašto ne valja jesti jabuke uveče? Jabuke i njihova nutritivna vrednost Pre nego što zaronimo u razloge zašto bi trebalo da izbegavate jabuke uveče, hajde da se podsjetimo šta ih čini tako zdravim voćem: Vlakna: Jabuke su bogate prehrambenim vlaknima koja pomažu u regulaciji probave. Vitamin C: Ovaj moćni antioksidans jača imuni sistem. Prirodni šećeri: Jabuke sadrže fruktozu, prirodni šećer koji organizmu daje energiju. Niska kalorijska vrednost: Jedna prosečna jabuka ima oko 95 kalorija, što je čini odličnim izborom za grickanje tokom dana. Ali kada je najbolje vrijeme za konzumaciju jabuka? Ako ste navikli da ih jedete kasno uveče, e...
Jedan od vodećih američkih naučnika, Harold McGee, istraživač je kulinarstva. Autor je knjige O hrani i kuhanju: Nauka i znanost kuhinje koja je uvrštena na listu deset najboljih kuvara dvadesetog vijeka. Nazivaju je "naučnom biblijom za kuhare".
"Doktor" je prokomentirao zašto dijete ne funkcioniraju. U današnje vrijeme postoji ogroman broj dijeta, a nove se neprestano pojavljuju.
Ali zašto se onda stalno povećava broj ljudi s prekomjernom težinom? Zar ove dijete zapravo ne djeluju, nisu li učinkovite? Evo što o tome misli Harold McGee.
1863. godine, kaže specijalista, engleski majstor lijesova William Bunting napisao je brošuru pod naslovom "Pismo o cjelovitosti upućeno javnosti".
Zapravo je ovo prva knjiga o dijetalnoj prehrani, čiji autor govori o svojim dugogodišnjim pokušajima mršavljenja. U dobi od 60 godina imao je 100 kg. Aktivni sportovi - veslanje, jahanje, blatne kupke i druge naizgled efikasne mjere, samo su mu povećale apetit.
Ispostavilo se da je jedina učinkovita metoda dijetu koju je Buntingu propisao dr. William Harvey, koji mu je savjetovao da iz svoje prehrane izbaci kruh, šećer, krumpir, maslac, mlijeko i pivo, jer su oni "zasićeni ugljikohidrati i dovode do kršenja metabolizma ”.
Moringa Actives je savremeni dodatak ishrani koji potpomaže gubitak težine. Proizvod je stvoren za osobe koji žele da održe zdravu telesnu težinu, smanje glad i potpomognu metabolizam
Uz to, njegov je doktor pripremio tačan plan obroka, što niko do sada nije radio. Za nekoliko mjeseci gospodar lijesova smršavio je zahvaljujući tako maloj ugljikohidratnoj dijeti sa čak 30 kg, a njegovo djelo sa samo 16 stranica u to je vrijeme postalo svjetski bestseler.
Američki istraživač kulinarstva Harold McGee vjeruje da su Buntingovim pamfletom započele beskrajne carine vezane za mršavljenje i dijete. Dodao je da je otkad je čovječanstvo otkrilo da se hrana sastoji od masti, bjelančevina i ugljikohidrata, počelo proglasiti svaki od ovih elemenata štetnim po zdravlje i čak ih podvrći potpunom odbacivanju.
Danas znamo sljedeće osnovne prehrane: bez ugljikohidrata (ketogena dijeta, paleolitska i Atkinsova dijeta); nemasna (DASH-dijeta i Pritikinova dijeta) i dijeta bez proteina. Međutim, problem je što ne postoji naučna potvrda o efikasnosti bilo koje od ovih dijeta.
"Kad sam počeo pisati o prehrani, bio sam aktivno zainteresiran za vezu između prehrane i ljudskog zdravlja", objašnjava specijalist. - Ali nakon 10 godina otkrio sam da su se svi koncepti prehrane promijenili!
Tada sam odlučio da to više neću raditi. Napokon, naučnici još ne znaju kako je organizirano ljudsko tijelo; ne znam šta je tačno potrebno za njegovu optimalnu funkciju; oni ne znaju koliko bjelančevina, masti ili ugljenih hidrata trebaju konzumirati i kako se njihov metabolizam mijenja tijekom dana.
Sa naučne tačke gledišta, niko ne može preporučiti ljudima da jedu ili ne jedan ili drugi proizvod.
Harold McGee
Sredinom prošlog stoljeća u SAD-u su otkrili novog neprijatelja čovječanstva, naime ... masti! Najavili su da masna hrana dovodi do ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. I što više masnoće pojedemo, to je veći rizik od razvoja ovih bolesti. Danas, 60 godina kasnije, liječnici priznaju da je prehrana s malo masnoća previše štetna za zdravlje jer sadrži puno šećera i kalorija.
Ali i ovdje nas Harold McGee savjetuje da ne idemo u krajnosti: „Da, ne bismo trebali jesti šećer, ali to ne znači da bismo ga trebali u potpunosti isključiti. Mrkva, naranča i jabuka sadrže puno šećera, što nije štetno.
Što se tiče današnjeg modernog ograničenja ostalih ugljikohidrata, pogledajmo što se događa na Istoku: Kina i Japan imaju maksimalan broj dugovječnih ljudi, a njihov je meni u potpunosti ugljikohidrat i minimalno bjelančevina.
2018. godine dr. Christopher Gardner sa Univerziteta Stanford proveo je istraživanje kako bi jednom zauvijek otkrio što je djelotvornije: dijeta s malo masnoća ili dijeta bez ugljikohidrata. U eksperimentu je sudjelovalo 600 dobrovoljaca koji su nasumce postavljali ove dvije vrste dijeta.
Rezultati su se pokazali neočekivanim i zbunjujućim. Neki su smršavili, a drugi nisu. Povrh toga, neki od učesnika su se čak i ugojili.
Kao rezultat toga, znanstvenici su došli do tužnog zaključka da dijete koje pomažu nekome da se riješi viška kilograma uopće ne djeluju kod drugih. Odnosno, sve je individualno.
Harold McGee potvrđuje ovu teoriju: „Ljudsko se tijelo vrlo lako prilagođava: možemo živjeti i u tropima i na Arktiku. Naše tijelo je stvoreno na takav način da može rukovati bilo kojom hranom koju možemo dobiti.
Najbolja vrsta prehrane za ljude je varijabilnost: to znači mnogo različitih proizvoda s kojima se ne smije pretjerivati niti im se dopušta nedostatak. Ako želite dugo živjeti i imati dobro zdravlje, morate paziti ne samo na prehranu, već i na to koliko koraka svakodnevno poduzimate, koje su zdravstvene probleme imali vaši roditelji itd.
Ideja sretnog života je uživati u onome što zaista volite.
Primjedbe
Objavi komentar