Čokolada je više od obične poslastice – ona je simbol užitka, tradicije i kreativnosti. Bez obzira jeste li zaljubljenik u slatko ili tražite način da sami pripremite zdravu i domaću verziju ovog omiljenog proizvoda, ovaj detaljan vodič pomoći će vam da shvatite svaki korak u procesu pravljenja čokolade. U ovom članku ćemo objasniti kako se pravi čokolada, od odabira sirovina do finalnog temperiranja, a sve to popraćeno praktičnim savjetima, statistikama i relevantnim primjerima. Uz sve veću potražnju za domaćom i zdravom hranom, znanje o pravljenju vlastite čokolade postaje sve popularnije. Osim što možete prilagoditi recept vlastitim ukusima, imate potpunu kontrolu nad sastojcima, što je idealno za one koji brinu o kvaliteti hrane. Kroz ovaj vodič, naučit ćete kako koristiti najbolje sastojke poput visokokvalitetnog sirovog kakaa, prirodnog šećera i, ako želite, organskog mlijeka ili biljnih zamjena, kako biste stvorili čokoladu koja ne samo da zadovoljava vaše nepce, već i vaše zdra...
Dok toplije temperature u arktičkom regionu nastavljaju da otapaju decenijama star led, naučnik u potrazi za zaraznim česticama u permafrostu pronašao je "zombi viruse".
Jean-Michel Claverie, emeritus profesor medicine i genomike na Medicinskom fakultetu Univerziteta Aix-Marseille u Marseilleu, Francuska, pronašao je čestice u uzorcima zemlje iz sibirskog permafrosta, izvijestio je CNN u srijedu.
Kako se permafrost topi, neaktivni virusi u smrznutom sloju tla ispod zemlje mogli bi ponovo isplivati na površinu i negativno utjecati na zdravlje životinja i ljudi.
Permafrost pokriva petinu sjeverne hemisfere, navodi se u izvještaju.
„Razlog zašto je permafrost dobar medij za skladištenje nije samo zato što je hladno; to je okruženje bez kiseonika u koje svetlost ne prodire. Ali današnje temperature na Arktiku zagrijavaju se do četiri puta brže od ostatka planete, slabeći gornji sloj permafrosta u regiji”, navodi se u izvještaju CNN-a.
Sada, navodno inspirisan ruskim naučnicima, 2014. Claverie je oživeo virus iz permafrosta, učinivši ga zaraznim po prvi put u 30.000 godina ubacivanjem u kultivisane ćelije, navodi se u izveštaju.
"Radi sigurnosti, odlučio je proučavati virus koji može ciljati samo jednoćelijske amebe, a ne životinje ili ljude", dodao je CNN.
Sličan eksperiment ponovljen je 2015. gdje je nekoliko sojeva drevnih uzoraka virusa uzetih sa sedam različitih mjesta širom Sibira pokazalo da bi mogli biti zarazni, ukazujući na veći problem odmrzavanja permafrosta.
"Smatramo ove viruse koji inficiraju amebe kao surogate za sve druge moguće viruse koji bi mogli biti u permafrostu", rekao je Claverie za CNN.
"Vidimo tragove mnogih, mnogo, mnogo drugih virusa", dodao je. „Tako da znamo da su tamo. Ne znamo sa sigurnošću da li su još uvek živi. Ali naše razmišljanje je da ako su virusi amebe i dalje živi, nema razloga zašto drugi virusi neće biti i dalje živi i sposobni zaraziti vlastite domaćine.”
Količine virusa i bakterija u tragovima koje mogu zaraziti ljude pronađene su sačuvane u permafrostu.
Navodeći primjere, u izvještaju CNN-a stoji: “Uzorak pluća iz ženskog tijela ekshumiran 1997. iz permafrosta u selu na poluotoku Seward na Aljasci sadržavao je genomski materijal iz soja gripa odgovornog za pandemiju 1918. godine. 2012. godine naučnici su potvrdili da 300-godišnji mumificirani ostaci žene sahranjene u Sibiru sadrže genetske potpise virusa koji uzrokuje velike boginje.
Osim smrtonosnih virusa, odmrzavanje permafrosta može dovesti i do neželjenih efekata zakopanog otpada od rudarenja teških metala i hemikalija kao što je pesticid DDT, zabranjen 2000-ih.
Radioaktivni materijal koji su bacile Rusija i SAD također može imati efekta.
Primjedbe
Objavi komentar